Šta je zapravo diabetes melitus?
Dijabetes (diabetes mellitus) koji je poznat i kao “šećerna bolest” – predstavlja povaćanu koncentraciju šećera u krvi. Većina hrane koju jedemo pretvara se u šećer koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača proizvodi inzulin, hormon koji reguliše nivo šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo.
Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.
Tri su osnovna oblika šećerne bolesti:
• šećerna bolest tip 1 – uzrokovana autoimunim razaranjem β-stanica gušterače i posljedičnim apsolutnim nedostatkom inzulina. Ima je 5-10% osoba i najčešće počinje u mlađim godinama života.
• tip 2 – najčešći je oblik dijabetesa. Kod ovog oblika dijabetesa pankreas proizvodi male ili nedovoljne količine insulina, pa ćelije ne dobijaju dovoljno glukoze u cilju proizvodnje energije.
• gestacijski dijabetes – javlja se tokom trudnoće i obuhvata oko 5% trudnica. Hormonske promjene u drugom stanju mogu uticati na pojavu rezistencije na inzulin.
Simptomi šećerne bolesti
U većini slučajeva postavljanje dijagnoze je jednostavno, jer bolesnici uobičajeno pokazuju klasične simptome porasta šećera u krvi:
1. učestalo mokrenje,
2. pojačanu žeđ,
3. pojačanu glad,
4. gubitak tjelesne težine,
5. oslabljen vid,
6. ošamućenost.
Koji su to faktori rizika?
Dijabetes tipa 2 češći je kod osoba sa prekomjernom težinom, kod osoba sa genetskim predispozicijama, kod žena koje su u trudnoći imale gestacioni dijabetes ili imaju policistične jajnike, tjelesna neaktivnost, visoki krvni pritisak, povišene vrijednosti triglicerida i snižene vrijednosti HDL holesterola.
Koje komplikacije uzrokuje šećerna bolest?
Javljaju se oštećujenja malih krvnih sudova bubrega, srca, očiju, nervnog sistema i kapilarne mreže na periferiji. Zato nedovoljno liječen ili neliječen dijabetes može dovesti do oboljenja srca (kardiovaskularnih bolesti), moždanog udara, bolesti bubrega, sljepila i oštećenja nervnog sistema i nerava posebno donjih ekstremiteta. Također, dijabetičari su skloniji bakterijskim i gljivičnim infekcijama.
Koji prirodni preparati mogu biti od koristi? – savjeti magistra farmacije
Čaj za dijabetičare DiaMIX čaj snižava i održava stabilnim nivo šećera u krvi te nivo holesterola i triglicerida.
Savjetujem upotrebu HELJDA bezalkoholnih kapi koje jačaju otpornost i elastičnost kapilara i jako su korisne u slučaju šećerne bolesti. Za očuvanje vida preporučujem BOROVNICA bezalkoholne kapi koje su osim toga pomažu i u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Preventivne mjere
Što se tiče dijabetesa tip 1, nema intervencije koja bi mogla definitivno spriječiti pojavu ili napredovanje ove bolesti.
Predijabetes je stanje kada osoba ima povećan nivo šećera u krvi, ali nedovoljno da bi se smatralo dijabetesom. Osobe s ovim stanjem imaju 50% šanse da u sljedećih 10 godina razviju dijabetes tip 2 koji je velikim dijelom određen načinom života, a manjim i genetikom.
Tip 2 se međutim može dobro prevenirati promjenama životnog stila. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za šećernu bolest redovita šetnja najmanje 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od šećerne bolesti tip 2 za 35-40%.
Obavezne su dijetetske mjere (izbjegavanje hrane bogate jednostavnim šećerima i hrane sa zasićenim masnim kiselinama, smanjenje konzumacije alkohola), redovita tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, održavanje tjelesne težine u poželjnim vrijednostima, redovne kontrole u svrhu ranog otkrivanja mogućih komplikacija.
Preporučujem biljne kapsule DIAMIX čiji sastojci regulišu metabolizam šećera, pospješuju izmjenu tvari u organizmu, pa se preporučuju za regulaciju povišenih vrijednosti šećera u krvi kod blažih oblika dijabetesa tip 2, osobama koje konzumiraju previše slatkiša i kao dodatak redovnoj terapiji šećerne bolesti u konsultaciji sa ljekarom.
Prehrana
Ishrana je vrlo bitna stavka kod osoba koje imaju dijabetes. Vrlo je važno da se smanji mogućnost hiperglikemije, a to se može prevenirati pravilnom prehranom. Poželjno je jesti hranu koja je bogata nutrijentima, a niskokalorična. Najčešće su to voće, povrće i cjelovite žitarice. Riba i bijelo meso odličan su izvor proteina jer sadržavaju malo masnoće.
Bilo bi dobro rasporediti hranu u 3 do 5 obroka po danu, tako da uvijek budu otprilike u isto vrijeme. Cilj je povećati unos vlakana, a izbjegavati hranu s koncentriranim ugljkohidratima i mastima te alkohol.
Sve je ovo važno jer višak kalorija i masti koji se unesu podižu nivo šećera u krvi te mogu dovesti do hiperglikemije, zato je ključno sastavljanje pravilnog plana prehrane te se preporučuje konsultacija sa nutricionistom.
