Umor nakon napornog dana je normalan. Umor koji traje mjesecima, ne prolazi nakon sna i ozbiljno otežava svakodnevno funkcionisanje nije nešto što treba jednostavno pripisati stresu.
Sindrom hroničnog umora je složeno stanje koje može značajno ograničiti fizičke i mentalne aktivnosti. Posebno je karakteristično da odmor ne donosi očekivano osvježenje, a kod nekih osoba fizički ili mentalni napor može dodatno pogoršati simptome – ponekad nakon nekoliko sati ili narednog dana.
Koji su simptomi sindroma hroničnog umora?
Sindrom hroničnog umora nije samo osjećaj da ste „stalno umorni“. Najvažniji simptomi uključuju:
- izražen i dugotrajan umor uz značajan pad svakodnevne funkcionalnosti,
- neokrepljujući san – spavate, ali se budite kao da se niste odmorili,
- pogoršanje simptoma nakon fizičkog ili mentalnog napora,
- probleme s koncentracijom, pamćenjem i osjećaj „mentalne magle“,
- kod nekih osoba vrtoglavicu i slabost, naročito pri dužem stajanju,
- mogu se javiti bolovi u mišićima i zglobovima i glavobolje.
Kod odraslih se pri postavljanju dijagnoze posebno uzima u obzir trajanje simptoma i značajno smanjenje ranijeg nivoa aktivnosti.
Stalni umor ne znači automatski sindrom hroničnog umora
Ovo je važno razlikovati.
Dugotrajan umor može imati mnogo drugih uzroka: anemiju i nedostatak željeza, poremećaje štitne žlijezde, nedostatak vitamina B12, poremećaje sna, infekcije, depresiju, određene lijekove i druga zdravstvena stanja. Zbog toga se sindrom hroničnog umora ne utvrđuje samo na osnovu osjećaja iscrpljenosti.
Ako umor traje, prvi cilj nije pronaći najjače sredstvo „za energiju“, nego provjeriti postoji li razlog zbog kojeg je organizam stalno iscrpljen.
Zašto nastaje sindrom hroničnog umora?
Tačan uzrok još nije u potpunosti razjašnjen. Kod nekih osoba stanje počinje nakon infekcije, dok se kod drugih razvija postepeno. Tok, intenzitet i kombinacija simptoma mogu se značajno razlikovati od osobe do osobe.
Zato ne postoji jedno jednostavno objašnjenje – niti jedno rješenje koje odgovara svima.
Šta možete učiniti kod hroničnog umora?
Prvi korak nije pokušati „pregurati“ umor.
Ako primjećujete da vam određena aktivnost značajno pogoršava simptome, ima više smisla rasporediti obaveze, izmjenjivati aktivnost i odmor i prilagoditi tempo stvarnim mogućnostima organizma, nego pokušavati svakog dana postići unaprijed zadani nivo aktivnosti.
Obratite pažnju i na:
- kvalitet i ritam sna,
- redovne i nutritivno kvalitetne obroke,
- dovoljan unos tečnosti,
- pojavu vrtoglavice, bolova i drugih simptoma,
- stres i psihičko opterećenje koje dodatno troši raspoloživu energiju.
San i hronični umor – spavate, ali se ne odmarate?
Kod sindroma hroničnog umora problem nije uvijek samo u broju sati provedenih u krevetu. Neokrepljujući san znači da se osoba može probuditi umorna čak i nakon cijele noći sna.
Ako uz iscrpljenost imate i teškoće s uspavljivanjem, često se budite tokom noći ili vam je san loš, vrijedi posebno poraditi na problemu spavanja.
Za osobe kod kojih su nesanica i noćna buđenja dodatni problem, u RIZNICA ponudi nalazi se Čaj za SPAVANJE – biljna receptura za mirniji i kvalitetniji san.
Ishrana kod hroničnog umora
Ne postoji posebna dijeta koja liječi sindrom hroničnog umora.
Najviše smisla ima redovna i raznovrsna prehrana s dovoljno proteina, povrća, voća, integralnih žitarica i kvalitetnih masti.
Ako laboratorijski nalazi pokažu manjak željeza, vitamina B12, folata, vitamina D ili drugih nutrijenata, tada se deficit ciljano nadoknađuje.
Biljna podrška kod dugotrajnog umora i iscrpljenosti
Biljni preparati mogu imati mjesto kao dodatna podrška kod iscrpljenosti, smanjene energije, psihofizičkog opterećenja ili nervne napetosti, u zavisnosti od sastava preparata i individualnog stanja osobe.
SHU® kapi – kada su u prvom planu dugotrajan umor i iscrpljenost
RIZNICA SHU® bezalkoholne kapi sadrže vodeno-glicerolne ekstrakte hibiskusa, lista masline, korijena sladića, primorskog vrijeska i lista koprive.
Receptura je namijenjena osobama koje osjećaju dugotrajan fizički i mentalni umor, smanjenu energiju, slabiju koncentraciju i iscrpljenost, posebno kada odmor više ne vraća osjećaj snage.
Kada iscrpljenost prati nervoza i teško opuštanje
Ako uz umor dominiraju napetost, unutrašnji nemir, razdražljivost ili teško opuštanje, tada ima više smisla razmotriti SABURIN® bezalkoholne kapi za smirenje – recepturu osmišljenu za podršku u periodima pojačanog psihičkog opterećenja i napetosti.
Kada se javiti ljekaru?
Ako umor traje sedmicama ili mjesecima, remeti posao i svakodnevni život, ne popravlja se nakon odmora ili ga prate neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, temperatura, izražena slabost, otežano disanje, bolovi ili drugi novi simptomi, potrebno je potražiti medicinski savjet.
Posebno je važno ne pretpostaviti da se radi o sindromu hroničnog umora prije nego što se razmotre drugi mogući uzroci iscrpljenosti.
Česta pitanja
Koliko dugo mora trajati umor da bi se govorilo o sindromu hroničnog umora?
Dugotrajan umor sam po sebi nije dovoljan za dijagnozu. U dijagnostičkoj procjeni kod odraslih važni su simptomi koji traju mjesecima, značajno smanjenje ranijeg nivoa aktivnosti, neokrepljujući san i karakteristično pogoršanje nakon napora.
Zašto sam umoran i nakon spavanja?
Nekvalitetan ili neokrepljujući san može biti jedan od razloga. Umor nakon spavanja može pratiti i poremećaje sna te druga zdravstvena stanja, pa dugotrajan problem treba ispitati.
Može li stres izazvati stalni umor?
Dugotrajan stres može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i problemima sa snom, ali stalni umor ne treba automatski pripisivati stresu bez razmatranja drugih mogućih uzroka.
Iz bilježnice magistra
Umor je simptom, a ne dijagnoza.
Ako se nakon sna i odmora energija vraća, najčešće govorimo o običnom premoru. Kada iscrpljenost traje mjesecima, narušava svakodnevni život i pogoršava se nakon napora, vrijedi prestati tražiti samo „nešto za energiju“ i pokušati utvrditi zašto se energija više ne vraća kao prije.
Biljna podrška može imati svoje mjesto, ali kao dio šireg pristupa koji uključuje procjenu mogućeg uzroka, prilagođavanje aktivnosti, kvalitetan san, prehranu i rješavanje drugih prisutnih tegoba.
I na kraju – nemojte zaboraviti sebe
Kada ste dugo iscrpljeni, posljednje što vam treba jeste još jedan zadatak koji morate savršeno obaviti.
Ne morate završiti sve danas. Ne morate uvijek biti dostupni svima. I ne morate svaki put ignorisati umor samo zato što ste navikli funkcionisati preko vlastitih granica.
Odmor nije nagrada koju morate zaslužiti tek kada završite sve obaveze.
Ako vas uz iscrpljenost prate dugotrajna potištenost, bezvoljnost, tjeskoba ili osjećaj da više ne možete sami nositi svakodnevno opterećenje, razgovor s psihologom ili psihoterapeutom može biti vrijedan dio podrške. To ne znači da je sindrom hroničnog umora „u glavi“ – znači samo da i psihičko opterećenje zaslužuje pažnju.
Slušajte signale koje vam tijelo šalje. Ne morate svaki umor pobijediti – ponekad prvo treba razumjeti zašto je tu.
Kenan Agić, mr. ph.
