Zaboraviti gdje smo ostavili ključeve nije isto što i zaboraviti čemu ključevi služe. I nije svaka zaboravnost znak demencije.
Pamćenje i koncentracija mogu oslabiti zbog umora, stresa, nedostatka sna, preopterećenosti, određenih lijekova, problema sa sluhom ili vidom, ali i promjena koje prate starenje. Više pažnje zahtijeva zaboravnost koja se pogoršava, ponavlja i počinje otežavati svakodnevni život.
Ako se pitate šta je dobro za pamćenje i koncentraciju, odgovor ne počinje tabletom ili biljkom, nego razlogom zbog kojeg su pamćenje i koncentracija oslabili.
Zato prije pitanja „šta je najbolje za pamćenje?“ postoji važnije pitanje:
Zašto je pamćenje oslabilo?
Šta je dobro za pamćenje i koncentraciju?
Mozak ne funkcioniše odvojeno od ostatka organizma. Zdravlje krvnih sudova, san, metabolizam i svakodnevne navike direktno su povezani sa zdravljem mozga.
Među stvarima na koje možemo uticati posebno su važne redovna fizička aktivnost, zdrava prehrana, održavanje zdrave tjelesne mase te kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola. Važni su i kvalitetan san, mentalna aktivnost, druženje i pravovremeno rješavanje problema sa sluhom.
Drugim riječima, za očuvanje pamćenja nije dovoljno rješavati križaljke. Ono što čuva krvne sudove i opće zdravlje, u velikoj mjeri čuva i mozak.
Zato ni vitamine i suplemente ne treba uzimati naslijepo. Ako postoji nedostatak određenog vitamina, treba ga korigovati. Ali uzimanje vitamina „za svaki slučaj“ nije isto što i liječenje utvrđenog nedostatka.
Gubitak pamćenja kod starijih osoba – kada obratiti pažnju?
Povremena zaboravnost sama po sebi nije dijagnoza, a demencija nije normalan i neizbježan dio starenja.
Više pažnje zahtijevaju promjene kao što su:
- učestalo zaboravljanje nedavnih događaja ili razgovora,
- ponavljanje istih pitanja,
- teško pronalaženje poznatih riječi,
- dezorijentacija na poznatom mjestu,
- problemi s donošenjem odluka,
- poteškoće pri obavljanju aktivnosti koje je osoba ranije obavljala bez problema,
- promjene koje počinju narušavati samostalnost.
Ako se takve smetnje pojavljuju ili pogoršavaju, nije vrijeme za nasumično kupovanje „nečega za pamćenje“. Vrijeme je da se utvrdi uzrok.
Cirkulacija i pamćenje – kakva je veza?
Veća nego što se često misli.
Mozgu je potreban stalan dotok krvi, kisika i hranjivih materija. Zato su krvni pritisak, šećer, holesterol i stanje krvnih sudova važni i kada govorimo o dugoročnom očuvanju moždanih funkcija.
Ova povezanost posebno je jasna kod vaskularne demencije.
Vaskularna demencija i Alzheimerova bolest nisu isto
Demencija nije naziv za jednu bolest. To je skup simptoma koji mogu nastati zbog različitih bolesti i oštećenja mozga. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije, ali postoje i vaskularna demencija, demencija s Lewyjevim tjelešcima, frontotemporalna demencija i drugi oblici.
Kod vaskularne demencije oštećenje je povezano s poremećajem krvnih sudova i dotoka krvi u mozak. Može se javiti nakon moždanog udara, ali i nakon niza manjih vaskularnih oštećenja.
Zbog toga kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola nije važna samo za srce.
Briga o krvnim sudovima istovremeno je i briga o mozgu.
Biljke za bolje pamćenje – šta zaista ima smisla?
Kada ljudi traže nešto prirodno za pamćenje i koncentraciju, jedna od najčešće spominjanih biljaka je Ginkgo biloba.
A šta je sa zujanjem u ušima i ginkom?
Ginko se često povezuje i sa zujanjem u ušima – tinitusom, vrtoglavicom i cirkulacijom. Međutim, tu ne treba pojednostavljivati.
Tinitus nije jedna bolest i ne nastaje uvijek zbog „slabe cirkulacije“. Može imati različite uzroke, uključujući promjene sluha, pa nije dobro svako zujanje u ušima automatski pripisati cirkulaciji.
Ako se zujanje pojavilo naglo, samo na jednom uhu, prati ga naglo slabljenje sluha, jaka vrtoglavica ili drugi neurološki simptomi, potreban je pregled.
To je posebno važno jer neliječeni gubitak sluha nije beznačajan ni za kognitivno zdravlje – WHO ga povezuje s ubrzanim kognitivnim padom i većim rizikom razvoja demencije.
Kako poboljšati pamćenje prirodnim putem?
Ako tražimo odgovor koji vrijedi za većinu ljudi, on nije spektakularan – ali ima najbolju podlogu.
Za dugoročno očuvanje pamćenja najveći smisao imaju:
kretanje + kvalitetan san + zdrava prehrana + kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola + mentalna aktivnost + društveni kontakt + očuvanje sluha.
Ako primjećujete slabiju koncentraciju ili češće zaboravljanje, prvo pogledajte upravo te faktore, kao i lijekove koje redovno koristite.
Kod novih, izraženih ili progresivnih smetnji pamćenja, posebno kada počnu ometati svakodnevni život, biljni preparat nije prvi korak – prvo treba utvrditi uzrok.
Kapi, čaj, vitamini ili tablete za pamćenje – šta odabrati?
Ne postoji jedna kapsula, čaj, vitamin ili „prirodni lijek za pamćenje“ koji odgovara svakom uzroku zaboravnosti.
Ako je problem prvenstveno nedostatak sna i iscrpljenost, izbor nije isti kao kod osobe s vaskularnim faktorima rizika. Ako postoji nedostatak vitamina, rješava se nedostatak. Ako se pamćenje progresivno pogoršava, potreban je pregled.
Tek kada znamo šta pokušavamo postići, ima smisla birati preparat.
Kada je glavni problem pamćenje i koncentracija
Ako tražite ciljanu biljnu formulaciju za pamćenje i koncentraciju, može se razmotriti Demencin® kapi za pamćenje i koncentraciju. Magistri farmacije RIZNICE spojili su iđirot, zeleni čaj, ginko, maslinu i sladić u jednu formulaciju namijenjenu upravo pamćenju i moždanim funkcijama posebno u zrelijoj životnoj dobi.
Šta ne treba uzimati na svoju ruku za pamćenje?
Posebno bih izdvojio ginko.
Preparati s ginkom nisu za svakoga. EMA navodi da osobe sklone krvarenju ili one koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi trebaju preparate s određenim ekstraktima ginka koristiti tek nakon konsultacije s ljekarom.
Isto pravilo vrijedi i šire: ako već uzimate više lijekova, imate hronične bolesti ili se pamćenje primjetno pogoršava, prvo razgovarajte s ljekarom, pa tek onda birajte preparat.
Iz bilježnice magistra
Kenan Agić, mr. ph.