Dijabetes (diabetes mellitus) koji je poznat i kao “šećerna bolest” – predstavlja povaćanu koncentraciju šećera u krvi. Većina hrane koju jedemo pretvara se u šećer koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača proizvodi inzulin, hormon koji reguliše nivo šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo.
Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.
Tri su osnovna oblika šećerne bolesti:
• šećerna bolest tip 1 – uzrokovana autoimunim razaranjem β-stanica gušterače i posljedičnim apsolutnim nedostatkom inzulina. Ima je 5-10% osoba i najčešće počinje u mlađim godinama života.
• šećerna bolest tip 2 – najčešći je oblik dijabetesa. Kod ovog oblika dijabetesa pankreas proizvodi male ili nedovoljne količine insulina, pa ćelije ne dobijaju dovoljno glukoze u cilju proizvodnje energije.
• gestacijski dijabetes – javlja se tokom trudnoće i obuhvata oko 5% trudnica. Hormonske promjene u drugom stanju mogu uticati na pojavu rezistencije na inzulin.
SIMPTOMI
U većini slučajeva postavljanje dijagnoze dijabetesa je jednostavno, jer bolesnici uobičajeno pokazuju klasične simptome porasta šećera u krvi:
1. učestalo mokrenje,
2. pojačanu žeđ,
3. pojačanu glad,
4. gubitak tjelesne težine,
5. oslabljen vid,
6. ošamućenost.
FAKTORI RIZIKA
Dijabetes tipa 2 češći je kod osoba sa prekomjernom težinom, kod osoba sa genetskim predispozicijama, kod žena koje su u trudnoći imale gestacioni dijabetes ili imaju policistične jajnike, tjelesna neaktivnost, visoki krvni pritisak, povišene vrijednosti triglicerida i snižene vrijednosti HDL holesterola.
KOMPLIKACIJE UZROKOVANE ŠEĆERNOM BOLEŠĆU
Dijabetes oštećuje male krvne sudove bubrega, srca, očiju, nervnog sistema i kapilarne mreže na periferiji. Zato nedovoljno liječen ili neliječen dijabetes može dovesti do oboljenja srca (kardiovaskularnih bolesti), moždanog udara, bolesti bubrega, sljepila i oštećenja nervnog sistema i nerava posebno donjih ekstremiteta. Također, dijabetičari su skloniji bakterijskim i gljivičnim infekcijama.
DiaMIX čaj snižava i održava stabilnim nivo šećera u krvi te nivo holesterola i triglicerida.
Savjetujem upotrebu HELJDA bezalkoholnih kapi koje jačaju otpornost i elastičnost kapilara i jako su korisne u slučaju šećerne bolesti. Za očuvanje vida preporučujem BOROVNICA bezalkoholne kapi koje su osim toga pomažu i u regulaciji nivoa šećera u krvi.
KOJE SU PREVENTIVNE MJERE?
Što se tiče dijabetesa tip 1, nema intervencije koja bi mogla definitivno spriječiti pojavu ili napredovanje ove bolesti.
Predijabetes je stanje kada osoba ima povećan nivo šećera u krvi, ali nedovoljno da bi se smatralo dijabetesom. Osobe s ovim stanjem imaju 50% šanse da u sljedećih 10 godina razviju dijabetes tip 2. Dijabetes tip 2 je velikim dijelom određen načinom života, a manjim i genetikom.
Tip 2 se međutim može dobro prevenirati promjenama životnog stila. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za šećernu bolest redovita šetnja najmanje 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od šećerne bolesti tip 2 za 35-40%.
Obavezne su dijetetske mjere (izbjegavanje hrane bogate jednostavnim šećerima i hrane sa zasićenim masnim kiselinama, smanjenje konzumacije alkohola), redovita tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, održavanje tjelesne težine u poželjnim vrijednostima, redovne kontrole u svrhu ranog otkrivanja mogućih komplikacija.
Sastojci u DIAMIX kapsulama regulišu metabolizam šećera, pospješuju izmjenu tvari u organizmu, pa se preporučuju za regulaciju povišenih vrijednosti šećera u krvi kod blažih oblika dijabetesa tip 2, osobama koje konzumiraju previše slatkiša i kao dodatak redovnoj terapiji šećerne bolesti u konsultaciji sa ljekarom.
PREHRANA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU
Ishrana je vrlo bitna stavka kod osoba koje imaju dijabetes. Vrlo je važno da se smanji mogućnost hiperglikemije, a to se može prevenirati pravilnom prehranom. Poželjno je jesti hranu koja je bogata nutrijentima, a niskokalorična. Najčešće su to voće, povrće i cjelovite žitarice. Riba i bijelo meso odličan su izvor proteina jer sadržavaju malo masnoće.
Bilo bi dobro rasporediti hranu u 3 do 5 obroka po danu, tako da uvijek budu otprilike u isto vrijeme. Cilj je povećati unos vlakana, a izbjegavati hranu s koncentriranim ugljkohidratima i mastima te alkohol.
Sve je ovo važno jer višak kalorija i masti koji se unesu podižu nivo šećera u krvi te mogu dovesti do hiperglikemije, zato je ključno sastavljanje pravilnog plana prehrane te se preporučuje konsultacija sa nutricionistom.
Korisne informacije:
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/type-2-diabetes/symptoms-causes/syc-20351193
